Sveta vrata u Jubilejskoj godini



Sveta vrata Bazilike svetog Petra otvaraju se povodom redovite proslave Svete godine svakih dvadeset i pet godina ili izvanredne Svete godine, kao što je bila Godina milosrđa 2015. godine. Otvaranje Svetih vrata simbol je otvaranja srca prema Bogu i prihvaćanja milosti oprosta. Jedan od najprepoznatljivijih trenutaka svakog jubileja jest Papa koji prelazi prag Svetih vrata.

Taj duboko simboličan čin ukorijenjen je u srednjem vijeku. Prema povijesnim zapisima iz 1450. godine, papa Martin V. bio je prvi papa koji je, 1423. godine, tijekom Jubilejske godine otvorio Sveta vrata, i to u bazilici svetog Ivana Lateranskog. U bazilici svetog Petra otvaranje Svetih vrata prvi je put zabilježeno na Božić 1499. godine. Tada je papa Aleksandar VI. odredio da se vrata otvore ne samo u Lateranskoj bazilici nego i u drugim rimskim bazilikama. Otvaranje Svetih vrata koje predvodi Papa označava početak Svete godine.

Sam čin otvaranja vrata simbolički predstavlja papino vodstvo naroda Božjega na putu obraćenja i oprosta. Dok papa simbolički gura vrata, vrata ostaju otvorena tijekom cijele godine, omogućujući hodočasnicima da prijeđu taj sveti prag i dožive potpuni oprost vezan za Svetu godinu. Ona simboliziraju ulazak u Božju kuću, prostor prihvaćanja i milosrđa, ali istovremeno zahtijevaju poniznost – prolazak kroz njihov uski ulaz.

Proći kroz Sveta vrata za vjernika znači kročiti na put susreta s Kristom, koji je „vrata“ kroz koja se dolazi Ocu. To je čin duboke vjere i obraćenja, kojim vjernik potvrđuje svoje jedinstvo s Bogom. Sveta vrata, u svojoj jednostavnosti, podsjećaju na Krista koji je svojim životom otkupio čovječanstvo i koji je rekao: „Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, spasit će se: i ulazit će i izlaziti i pašu nalaziti“ (Iv 10, 9). U svjetlu tih Isusovih riječi, otvaranje Svetih vrata znak je spasonosnog prolaza koji je Krist otvorio svojim utjelovljenjem, smrću i uskrsnućem, pozivajući sve na pomirenje s Bogom i s drugima. Stoga je otvaranje Svetih vrata poziv da se krene jedinim putem spasenja: Gospodinom Isusom, Posrednikom između Boga i čovjeka. Prelazeći „vrata Gospodnja“ vjernik svjesno priznaje da je njegova osobna pravednost nedovoljna i nesavršena; potreban je savršene pravednosti i opravdanja koje je besplatno ponuđena krvlju Otkupitelja Isusa Krista.

Posebno je značajno da se kroz Sveta vrata može samo ući, ne i izaći. Taj čin predstavlja želju da se uđe u otajstvo blizine i sjedinjenja s Kristom prihvaćajući Krista kao Dobrog i Milosrdnog pastira. Otvaranje Svetih vrata u bazilici svetog Petra označava početak hodočašća s dubokom duhovnom mišlju i svješću o Crkvi kao putujućoj hodočasnici k proslavljenoj Crkvi na nebesima. Osim u vatikanskoj bazilici, Sveta vrata nalaze se i u drugim glavnim rimskim bazilikama, kao i u odabranim crkvama diljem svijeta. Te crkve, uz papinsko dopuštenje, postaju odredišta hodočasnika koji traže potpuni oprost i milost.

Izvor: www.zivazajednica.de