Korizma – vjeronauk nedjeljom

Kroz povijest u Crkvi je uvijek postojalo razdoblje pripreme za Uskrs. Isus u Svetom pismu poziva na post koji je usko povezan s milostinjom i molitvom (Mt 6, 1-18). U početku to je bio dvodnevni ili trodnevni post neposredno prije vazmenog bdjenja. Crkva je potom uvela post od 40 dana kao pripremu za Uskrs po uzoru na onih 40 dana koje je Isus proveo u pustinji.

Kroz stoljeća je korizma postala:

• vrijeme pripreme katekumena (obraćenika) na krštenje,
• vrijeme pripreme pokornika na sakrament Pomirenja,
• vrijeme pripreme vjernika na proslavu Uskrsa

Kako su nedjeljom zabranjeni svi pokornički obredi, u ranom srednjem vijeku korizmi se dodaju dani uoči Prve Korizmene Nedjelje počevši od srijede koja se naziva Čista srijeda ili Pepelnica. Pokornici se tada posipaju pepelom te započinju pripremu za sakrament Pomirenja uoči Velikog četvrtka.

Korizma danas

Danas Čista srijeda ili Pepelnica predstavlja početak korizmenog vremena. Svećenik vjernike posipa pepelom po glavi i pritom izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju ili “Sjeti se, čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti”. Čista srijeda predstavlja poziv na unutarnje čišćenje te je podsjetnik na ljudsku smrtnost i potrebu pomirenja s Bogom. Na Čistu srijedu kao i na Veliki petak Crkva je proglasila strogi post i nemrs. Postiti znači najesti se jednom u danu do sitosti, a nemrs znači ne jesti meso. Crkva je odredila da je post obavezan za sve katolike od navršene 18. godine do 60. godine života. Nemrs se odnosi na sve koji su navršili 14. godina života.

Korizma kao vrijeme pripreme za Uskrs poziva vjernike na molitvu, post i dijeljenje milostinje. Molitva je tijekom korizme usredotočena na pokajanje za grijehe i na ljudsku potrebu za Božjim praštanjem i milosrđem. Post može predstavljati odricanje od hrane, ali i odricanje od stvari koje nas čine sebičnima i zatvorenima u odnosu na druge i Boga. Milostinja se nadovezuje na molitvu i post. Ona predstavlja konkretnu pomoć bližnjima. Milostinja može biti doniranje novca ili darivanje svoga vremena osobama u potrebi.

Za kršćane nedjelja predstavlja dan Kristova uskrsnuća. Nedjeljom je post zabranjen te se to odnosi i na korizmene nedjelje. Korizma se sastoji od šest nedjelja. Hrvatski nazivi za korizmene nedjelje su:

Prva nedjelja ili Čista dobila je naziv po tome što dolazi odmah poslije Čiste srijede.

Druga nedjelja ili Pačista smatrala se još čišćom od prve korizmene nedjelje.

Treća nedjelja ili Bezimena nije dobila naziv iz poštovanja prema muci Isusovoj.

Četvrta nedjelja ili Sredoposna nalazi se na sredini korizmenog vremena. Dobila je još i naziv “Laetare” – Veseli se! Prema riječima pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11)

Peta nedjelja ili Gluha obilježena je pjevanjem bez pratnje orgulja. U nekim crkvama kipovi, slike i križevi prekrivaju se ljubičastim platnom kao znak žalosti.

Šesta nedjelja ili Cvjetnica označava početak Velikog tjedna. Obilježena je čitanjem muke. Naziv je dobila prema procesiji s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem.

Kroz Veliki tjedan obilježava se Velika srijeda kao sjećanje na Judinu izdaju Isusa. Veliki četvrtak obilježava spomen na Posljednju večeru Isusa sa svojim učenicima. Isusovo raspeće i pokop obilježava se na Veliki petak. Po završetku Velikog petka kršćani Uskrsnim bdijenjem dočekuju Uskrsnu nedjelju.

Križni put

Osnovna korizmena pobožnost je Križni put. Predstavlja spomen na Isusovu muku. Sastoji se od 14 postaja. Postaje obuhvaćaju događaje iz Isusovog života od trenutka kada ja osuđen na smrt do Isusovog polaganja u grob. U crkvi su za svaku postaju postavljene slike ili kipovi s prikazom Isusove muke.

Molitva križnog puta sastoji se od:

(A) Pripravne molitve

(B) Razmatranja za svaku postaju

(C) Završne molitve

Molitva na svakoj postaji započinje zazivom: “Klanjamo ti se Kriste i blagoslivljamo Te, jer si po svojem svetom križu otkupio svijet”. Svaka postaja završava s jednom strofom pjesme “Stala plačuć tužna mati”.

1. Isusa osuđuju na smrt – Nedužni Isus je lažno optužen i osuđen na smrt razapinjanjem na križ.

2. Isus prima na sebe križ – Isus je prisiljen nositi teški križ. No on zapravo po križu nosi grijehe cijelog svijeta.

3. Isus pada prvi put pod križem – Isus pada pod teretom grijeha koji na sebi nosi.

4. Isus susreće svoju svetu Majku – Marija, Isusova Majka u suzama ide za svojim Sinom.

5. Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ – Rimski vojnici prisiljavaju Šimuna Cirenaca pomoći iznemoglom Isusu nositi križ.

5. Veronika pruža Isusu rubac – Veroniki je žao Isusa, te mu prilazi i pruža rubac kako bi obrisao svoje krvavo lice.

7. Isus pada drugi put pod križem – Isus opet pada pod križem, ali opet i ustaje.

8. Isus tješi jeruzalemske žene – Isusu u svojoj boli i patnji ne gleda na sebe nego tješi žalosne žene.

9. Isus pada treći put pod križem – Isus izmoren teretom ljudskih grijeha još jednom pada pod križem.

10. Isusa svlače – Isusu rimski vojnici skidaju odjeću i dijele ju među sobom.

11. Isusa pribijaju na križ – Isusove ruke i noge čavlima zabijaju u drvo križa.

12. Isus umire na križu – Isus visi na križu, ljudi ga vrijeđaju, a on im oprašta i ispušta zadnji dah.

13. Isusa skidaju s križa – Marija pod križem drži Isusovo mrtvo tijelo, a bol joj slama srce.

14. Isusa polažu u grob – Josip iz Arimateje i Nikodem Isusa polažu u grobnicu. Isusovo tijelo ne ostaje u grobu.